Kulturni centar braće Radić i Matica hrvatska Sisak nizom predavanja obilježili su 100. obljetnicu smrti Antuna Radića, hrvatskog književnika, publicista, političara i etnologa te tajnika Matice hrvatske od 1902. – 1909. godine.
Kroz vrlo zanimljiva predavanja gospodarskog tajnika Matice hrvatske dr.sc. Damira Zorića, književnog tajnika Matice hrvatske Božidara Petrača te potpredsjednika Matice prof. dr.sc. Anđelka Akrapa upoznali smo Antuna Radića od njegovih skromnih početaka u Desnom Trebarjevu do prerane smrti u Zagrebu 1919.
Antun Radić rođen je 11. lipnja 1868. godine u Desnom Trebarjevu kao osmo dijete siromašnih seljaka, Jane i Imbre.
U Zagrebu i Beču studirao je slavistiku te postao doktor znanosti. Govorio je osam stranih jezika. Kao srednjoškolski profesor predavao je u Osijeku, Požegi, Varaždinu i Zagrebu. Njegova sabrana djela obuhvaćaju 18 knjiga, a zaslužan je za sjajne prijevode ruskih klasika.
Dr.sc. Damir Zorić govorio je o Radiću kao uredniku Akademijina Zbornika za narodni život i običaje južnih Slavena, koji je uređivao od 1897. do 1901. godine, ali i kao autoru „Osnove za sabiranje i proučavanje građe o narodnom životu“. Antun Radić se, upravo zbog uputa koje je dao za sabiranje građe o narodnom životu, smatra utemeljiteljem hrvatske etnografije. Tražeći svoje suradnike da bilježe narodnu kulturu i običaje na jeziku kojima govori lokalno stanovništvo sabrao je vrlo vrijednu, autentičnu narodnu baštinu.
U prosincu 1901. preuzima ulogu tajnika Matice hrvatske koju obnaša do 1909. godine. O njegovoj nepresušnoj energiji i važnoj ulozi u Matici govorio je Božidar Petrač. Posebno se osvrnuo na sukobe i previranja u Matici hrvatskoj u to doba, te razloge Radićeva odlaska iz Matice 1909.
Prof. dr.sc. Anđelko Akrap govorio je o Antunu Radiću i demografskim prilikama početkom 20. stoljeća. Antun Radić, naime, upozoravao je na problem demografskih slomova i velikog iseljavanja iz Hrvatske te davao svoje viđenje rješenja ovog pitanja. Neka od njih i danas su vrlo aktualna.
